ZAŠTO
JE DOBRO DA RODITELJ ČITA SVOME DJETETU ?
• Roditelj koji čita svom djetetu potiče
osjećaje uzajamnosti i bliskosti. 
• Čitajući djetetu potičemo spoznaju i razumijevanje vlastitih i tuđih
osjećaja.
• Čitajući djetetu potičemo i prihvaćanje i uviđanje socijalnih načela
i odnosa.
• Čitanjem potičemo razvoj djetetova govora.
• Čitajući djetetu potičemo razvoj djetetova zapažanja i pamćenja.
• Čitajući djetetu potičemo zaključivanje i stjecanje pojmova.
• Čitanjem potičemo djetetovu kreativnost i kritičko razmišljanje.
• Čitajući djetetu pripremamo ga za samostalno čitanje.
KAKO ČITATI DJETETU, A DA U
TOME NALAZITE ZAJEDNIČKU KORIST I VESELJE ?
• Knjigu najprije pročitajte sami.
Kad znate što slijedi, čitat ćete s više živosti i
lakše ćete dijete uključiti u čitanje.
• Dopustite djetetu da ponekad samo odabere što ćete mu čitati.
Nemojte se
iznenaditi kad ponekad uzastopce zaželi da mu pročitate istu priču.
Znači da je želi zapamtiti.
• Dok čitate, dijete vam treba sjediti u krilu ili vrlo blizu
vas kako bi osjetilo bliskost.
• Pri čitanju se valja udobno smjestiti i isključiti izvore ometanja
(radio, televizor)..
• Mala djeca posebno uživaju u čitanju ako mogu pratiti slike.
Držite knjigu na
prikladnoj udaljenosti kako bi dijete moglo razgledati slike.
• Čitajte polagano, sporije nego što inače govorite, kako bi
dijete moglo pratiti
smisao i zapamtiti pročitano.
• Što je dijete mlađe, to priča treba biti kraća, jer mu pažnja
brže odluta.
• Čitanje ne smije trajati predugo, kako se dijete ne bi zamorilo
i kako bi uskoro
ponovo poželjelo da mu čitate.
5 STVARI KOJE IZBJEGAVAJTE DOK ČITATE
DJETETU
1. Nemojte čitati priče u kojima i sami ne uživate.
2. Nemojte se iznenaditi ako vas dijete često prekida s pitanjima
o priči.
To je znak da vas prati i da razmišlja o tome što ste mu pročitali.
3. Nemojte zamijeniti kvantitetu s kvalitetom. Dijete će više uživati
u 10 minuta
čitanja priče s vama , nego u dva sata gledanja crtića.
4. Nemojte se nadmetati s upaljenim televizorom, ugasite ga.
5. Nemojte se previše opustiti, jer ćete početi čitati previše tiho
i jednolično.
JOŠ PET SAVJETA
KAKO DA DIJETE ZAVOLI ČITANJE I POSTANE SAMOSTALAN ČITAČ
1. Pokazujte otvoreno oduševljenje i uživanje
dok čitate.
2. Neka dijete što češće ima priliku vidjeti vas kako čitate knjige
ili novine.
3. U kući imajte nadohvat ruke mnogo knjiga ili drugih materijala
za čitanje.
4. Djetetu za posebne prigode poklanjajte knjige i osigurajte mu vlastitu
policu za njih.
5. Upoznajte dijete s knjižnicom u susjedstvu, a kad poželi uzeti
slikovnicu
učlanite ga u knjižnicu.
KAD JE NAJBOLJE
VRIJEME ZA ČITANJE?
Želimo li čitanje ustaliti kao naviku
koja će se postupno pretvoriti u potrebu, vrlo je važno unaprijed
predvidjeti dnevni ili tjedni raspored samo za čitanje i ne odustajati
od zamišljenog plana. Najpogodniji trenuci za čitanje s djetetom su
oni kada se i odrasla osoba i dijete mogu opušteno posvetiti knjizi
i uživati u zajedničkoj aktivnosti. Za većinu zaposlenih roditelja
to su obično večernji sati kada su dnevne obaveze ispunjene i kad
se mogu smireno posvetiti djetetu koje se sprema na spavanje.
No, to može biti i mirno popodne, trenuci na izletu ili u liječničkoj
čekaonici.
...................................................................................................................
povratak na vrh stranice
SLIKOVNICA
Predškolskom djetetu je slikovnica
prvi sveznadar, prozor u svijet, prvi udžbenik i prva umjetnička knjiga.
Kakav će biti prvi susret djeteta sa slikovnicom i koliko će slikovnica
biti prisutna u najranijoj dobi o tome će kasnije ovisiti i sam odnos
djeteta prema knjizi kao đaka, a i kasnije u životu.
Slikovnicom kod djeteta djelujemo
na:
• razvoj smisla za lijepo
preko umjetničke ilustracije,
• govorni razvoj - dijete komunicira preko slikovnice
s odraslima, imenuje predmete i pojave na slici, bogati svoj rječnik
novim riječima, igra se riječima, proširuje rečenicu novim izrazima.
Prve riječi u tom prvoj knjizi početak su prvih poticaja za učenje
govorenja i razvoj osjećaja za jezik.
• spoznajni razvoj - proširuje svoje iskustvo preko
slike u slikovnici, susreće predmete koje već poznaje pa ih prepoznaje,
uspoređuje, proširuje svoje iskustvo o odnosima među predmetima, pojavama,
osobama. Prvi pojmovi u slikovnicama za najmlađe, prve su pisane informacije
(slikom) o svijetu oko djeteta i o njemu samom, osnova i poticaj za
učenje, stjecanje znanja i za intelektualni razvoj.
• emocionalni razvoj - pozitivni likovi i slikovnica
stvaraju ideale kod djece. Ona žele biti upravo kao neki određeni
lik, ona se s tim likom identificiraju. Upravo ta identifikacija s
pozitivnim likovima ima veliku pedagošku vrijednost.
Osnovni kriteriji za slikovnicu su:
1. Estetski - u likovnom, literarnom i tehničkom
pogledu
2. Pedagoški, etički, idejni
3. Primjerenost dobi djeteta
1. Estetski
kriteriji
U likovnom smislu - kao što znamo primarni
jezik u slikovnici je likovni i slikovnica ponajprije djetetu govori
i s njim komunicira svojim ilustracijama. U slikovnicama bi zato svaka
ilustracija morala imati značaj simbola, koji će najjednostavnijim
linijama i formama prenositi djetetu umjetnički oblikovane poruke.
U literarnom smislu
- tekstovi u slikovnicama treba da su jasni, poticajni, poetski, da
su prilagođeni dobi djeteta i spoznajnim mogućnostima djeteta. Tekst
ritmičan i postavljen u prostoru slikovnice tako da izgleda lijepo
i izazove pažnju djeteta.
U tehničkom smislu
- nužno je da se posveti pažnja i samom oblikovanju knjige tj. njenoj
grafičkoj i tehničkoj opremi (dimenzijama, veličini slova, uveza i
drugom). Prva knjiga mora biti i svojom veličinom prilagođena djetetu.
Veličina slikovnice za najmlađe ne bi smjela biti veća od 20 x 20
cm, jer upravo te dimenzije omogućuju djetetu nesmetano rukovanje
knjigom, a i odgovaraju suženom vidnom polju malog djeteta.
U slikovnicama,
u kojim se javlja tekst (riječ, rečenica) namijenjena najmlađoj djeci,
slova treba da su najkrupnija i jednostavna po obliku, dok će se s
rastom djece i proširivanjem teksta, slova smanjivati do normalne
veličine slova u početnici.
2. Pedagoški,
etički, idejni kriteriji:
Slikovnica se ne smije tretirati samo i isključivo kao sredstvo
zabave i razonode. Ona jeste sredstvo odgoja i obrazovanja, sredstvo
izgradnje djeteta kao svestrane kulturne ličnosti. Prvi sadržaji u
slikovnici moraju biti i edukativni da se pri njihovom izlaganju rukovodimo
osnovnim pedagoškim principima - od poznatijeg nepoznato, od jednostavnijeg
složenijem, što znači da će na stanicama slikovnice za najmlađe biti
najprije poznati predmeti, životinje - one iz bliže okoline djeteta,
da bi kako ono raste dobilo sve više i sve novije informacije o široj
i nepoznatoj okolini i svijetu. Ista tako slijed kazivanja sadržaja
mora bit prilagođen spoznajnim mogućnostima djeteta - razvijenosti
njegovih perceptivnih i predodžbenih mogućnosti.
3. Primjerenost
dobi djeteta:
Svaka dob ima svoje zahtjeve o kojima trebamo voditi računa
prilikom odabira slikovnice.
a) Za najmlađe dijete između 1,5 - 3 godine
slikovnice bez teksta, tvrdih kartonskih listova, koji se savijaju
poput harmonike (tzv. laporello), podloga čistih boja, jednostavnog
crteža ili slika predmeta, životinja, ljudi, bez mnoštva suvišnih
detalja. Odrasli će biti ti koji će riječju objašnjavati slike slijedeći
neku logiku, pričati priču, učiti dijete kako se rukuje knjigom, poticati
ga na komuniciranje - "čitanje" njegove prve knjige tako
što će pričati ono što je vidjelo.
b) Za djecu između 2 - 4 godine
- slikovnica bez teksta u kojima poredak slika čini priču koju dijete
stvara samo ili uz pomoć odrasle osobe (npr. slikovnica "Pričaj"
- D. Brun).
- Slikovnice s vrlo malo teksta (imena životinja, predmeta, pojava)
odnosno s malo teksta u stihovima. I dalje odrasli čitaju i pričaju
potičući dijete da i samo uočava razlike između riječi, ali samo kao
likovnih simbola i oblika.
c) Za djecu 4 - 6 godina
- ilustrirana knjiga koja još uvijek ima više ilustracije nego teksta
a tekst su priče, bajke, basne, narodne priče, tekst u stihu - poezija.
Odrasli i dalje čitaju tekstove navode dijete da uočava odnose između
pojedinih slika, usvaja i pamti sadržaj, kojeg može prepričati i dramatizirati
sve uspješnije što je više pri kraju predškolskog perioda.
RODITELJI NE BI IMALI PROBLEMA U IZBORU
SLIKOVNICE ZA SVOJE DIJETE KADA BI IZDAVAČI POŠTOVALI GORE NAVEDENE
KRITERIJE. TAKO SE NA TRŽIŠTU POJAVLJUJU KNJIGE VRLO VISOKE VRIJEDNOSTI
I KNJIGE LIKOVNOG KIČA I LITERARNOG ŠUNDA. OVIM PRIKAZOM ŽELJELI BI
VAM POMOĆI DA PREPOZNATE DOBRU SLIKOVNICU PRIMJERENU ZA VAŠE DIJETE
I DA JE PONUDITE DJETETU
.......................................................................................povratak
na vrh stranice
KRAĆI PUT DO IZLOGA KNJIGA
www.profil.hr
www.algoritam.hr
www.skolskaknjiga.hr
www.golden-marketing.hr
..................................................................................................................povratak
na vrh stranice
NEŠTO VIŠE O
DOŠAŠĆE I BOŽIĆNO DOBA
Prosinac u zapadnoj kršćanskoj kulturi
i tradiciji posvećen je iščekivanju i slavljenju Isusova rođenja.
Došašće započinje u nedjelju koja je najbliža blagdanu Svetog Andrije
(03. prosinca) i traje četiri tjedna – do Božića (25.prosinca). Božićno
doba traje od Božića do nedjelje nakon Bogojavljenja (6. siječnja).
U to se vrijeme u obitelji sije žito u male posudice, pale
se svijeće na adventskom vijencu i za blagdanskim stolom, daruje se
na dan Svetog Nikole i na Božić, ukrašava se bor, unosi badnjak… Mnogo
je simbola u to vrijeme prisutno u našem ponašanju i okruženju. Smisao
i emocionalno značenje simbola u božićno doba nije potrebno djetetu
objašnjavati. Dovoljno je da su oni u djetetovoj blizini i da su dio
blagdanskog ozračja. Važno je da se roditelji, odgojitelji i ostale
odrasle osobe ponašaju u suglasju s porukama simbola prisutnih u vrijeme
Došašća i božićno doba. Dijete će samo naslutiti njihovo skriveno
značenje i smisao.
Priprema za Božić i svetkovina Božića prigoda je da dijete
doživi i spozna čekanje u nadi i vjeri, da svjetlo pobjeđuje tamu,
da sve što počinje počinje kao maleno, da doživi davanje i primanje.
DOŠAŠĆE U OBITELJI
Prvi tjedan Došašća
• Razgovori o bogatstvu i siromaštvu u djetetovu životu i roditeljskom
djetinjstvu
• Igračka i igra majčinog i očevog djetinjstva
• Uključivanje djeteta u dobrotvorni rad obitelji
• Priče o dobrim ljudima, o dobrim djelima
• Priprava i darivanje na dan Sv. Nikole
U tjednu uoči Sv. Nikole djetetu pričajte
o svojem djetinjstvu – čime je vaše djetinjstvo bilo siromašno, a
čime je bilo bogato i kako ste to podnosili.
Podsjetite se igračaka i igara svojeg djetinjstva. Pokažite
djetetu barem jednu sitnicu iz svojeg djetinjstva ili mu pričajte
o njoj. Kakva god bila ta igračka, potaknut će roditelja i dijete
na privremeno stvaranje neuobičajenog odnosa u kojem je roditelj «dijete»
pred svojim djetetom.
Vrijeme je da pripremite skromne darove za Sv. Nikolu. Ne zaboravite
da se darovi za taj blagdan bitno razlikuju od božićnih darova. Darovi
svetog Nikole su skromni, jednostavni.
Drugi tjedan Došašća
• Kalendar obiteljskih obveza i aktivnosti
• Obiteljsko stablo
• Čestitke i čestitanje
• Početne pripreme za božićno slavlje
Napišite obveze sviju iz obitelji na plakat
koji će biti u zajedničkoj prostoriji – na zidu, na ogledalu…
Ovo je vrijeme oživljavanja obiteljske povijesti. I trogodišnje
će dijete sa zanimanjem gledati svoju sliku ispod mamine i tatine,
a iznad njih slike baka i djedova. Obiteljsko stablo se može proširiti
fotografijama, portretima, crtežima drugih članova obitelji.
Među vama dragim osobama pouzdano ima i onih kojima će biti
mnogo milije ako im pošaljete čestitku izrađenu u vašoj obitelji.
Pristigle čestitke bit će istodobno i božićni ures i podsjećanje na
obiteljsku bliskost i mnoga prijateljstva.
Treći tjedan Došašća
• Sijanje pšenice
• Obiteljsko vrijeme u mraku i tišini
• Priča o djetetovu rođenju
• Razgovori o željama, nadama, očekivanjima
• Pripreme za blagdansko ozračje
Pšenicu neki siju nešto ranije – na dan Svete Barbare
(4. prosinca), a mnogi to čine na dan Svete Lucije (13. prosinca).
Običaj je da pšenicu sije žena – majka, baka, a dijete se može brinuti
o njoj dok raste. Rast pšenice bit će za njega uzbudljiv događaj i
izvor mnogih novih spoznaja.
Zaboravite u tom razdoblju, bar nakratko, prezaposlenost, naviku
gledanja televizije, slušanja radija… Posvetite djelić večeri sebi
i svojoj obitelji.
Priča o djetetovu rođenju može biti ispričana i u mraku jedne
takve večeri. Imajte na umu da dijete voli lijepu priču o svom rođenju
i svojoj majci. Voli priču u kojoj će svoju majku u tom trenutku doživjeti
sretnom, ushićenom i zdravom, a oca sretnikom i dobitnikom.
Osim kupljenog nakita, urese za božićno drvce možete izraditi
sami sa svojom djecom.
..................................................................................................................povratak
na vrh stranice
